Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Često u sredstvima javnog priopćavanja čitamo tvrdnje pojedinih autora kako je razlog dugog trajanja pojedinih kaznenih postupaka neučinkovitost i sporost državnog odvjetništva.

Državno odvjetništvo je odgovorno za trajanje izvida koje provodi ili nalaže samo, te za pravovremeno donošenje odluke o kaznenoj prijavi uključujući u to i provođenje dokaznih radnji i istrage. Kako državno odvjetništvo ne može utjecati na rad tijela otkrivanja i kasnije na trajanje kaznenog postupka  pred sudom tako se ne može prozivati za rad drugih.

Unatoč tome, često smo svjedoci tvrdnji kako je državno odvjetništvo neučinkovito, jer je od dana počinjenja kaznenog djela pa do donošenja pravomoćne presude prošlo nekoliko godina. Tvrditi u takvim slučajevima, bez analize trajanja pojedinih faza postupka, da je državno odvjetništvo odgovorno znači, ili nepoznavanje postupka ili neobaviještenost pojedinih autora.

Od trenutka počinjenja kaznenog djela pa do donošenja pravomoćne presude možemo razlikovati nekoliko faza u kojima od okolnosti pojedinog slučaja ili rada različitih tijela zavisi dužina trajanja postupka. Stoga, samo vrijeme od počinjenja kaznenog djela do donošenja presude možemo grubo podijeliti u tri dijela, i to:

a) Vrijeme od počinjenja djela, do otkrivanja počinitelja i podnošenja kaznene prijave državnom odvjetniku.

Kako državno odvjetništvo nije tijelo otkrivanja nego tijelo kaznenog progona tako ne može biti odgovorno za brzo i učinkovito prikupljanje potrebnih podataka i dokaza i otkrivanje počinitelja. Međutim, potrebno je naglasiti kako u pojedinim slučajevima i uz izuzetno požrtvovan rad tijela otkrivanja može proći značajno vrijeme od  počinjenja do otkrivanja počinitelja i podnošenja prijave (svjedoci su nedostupni, nužna je međunarodna suradnja, itd.).

b) Vrijeme od početka kaznenog progona do odluke o prijavi odnosno optuženju

Kazneni progon u skladu s člankom 2. stavak 5. Zakona o kaznenom postupku započinje upisom kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava (članak 205. stavak 4. Zakona) ili svakom radnjom ili mjerom ograničenja osobnih prava i sloboda koju poduzima nadležno tijelo, a ta radnja je usmjerena na razjašnjavanje sumnje da je određena osoba počinila kazneno djelo.

Dakle, to je vrijeme u kojem državni odvjetnik provodi izvide ili nalaže njihovo provođenje i zavisno od brzine njegovog odlučivanja o tome što će zatražiti, koji su mu podaci i dokazi potrebni, ali i od vremena u kojem drugi odgovore na njegova traženja, zavisi trajanje ove faze postupka.

c) Postupak nakon potvrđivanje optužnice do pravomoćnosti presude

Dužina trajanja postupka pred sudom zavisi kako od procesne discipline stranaka tako i od rada i načina odlučivanja suda u svezi pojedinih radnji u postupku.

Zakonom o kaznenom postupku i Zakonom o državnom odvjetništvu je propisano trajanje postupka u državnom odvjetništvu, za razliku od toga prethodna faza otkrivanja i trajanje postupka pred sudom ograničeno je samo rokovima zastare kaznenog progona.

Rokovi za donošenje odluke  u državnom odvjetništvu i trajanje postupka određeni su sljedećim propisima.

- Člankom 217. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku propisano je da je državni odvjetnik dužan donijeti nalog o provođenju istrage u roku od devedeset dana od upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava (članak 205. stavak 4.). Dakle, u redovitom postupku (županijska nadležnost) državni odvjetnik u navedenom roku mora odlučiti o prijavi.

- Nadalje, člankom 230. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku propisano je da je državni odvjetnik dužan završiti istragu u roku od šest mjeseci, u protivnom je dužan izvijestiti Glavnog državnog odvjetnika o razlozima zbog kojih istraga nije završena. Glavni državni odvjetnik iz opravdanih razloga može produžiti istragu. To ujedno znači ako istraga nije završena u roku od šest mjeseci i nije traženo produženje po proteku petnaest dana od dana dovršetka istrage (petnaest dana je vrijeme za donošenje odluke po dovršenoj istrazi), smatra se da je državni odvjetnik odustao od progona ako nije podignuta optužnica.
Nigdje u Zakonu o kaznenom postupku nema odredbe (osim roka zastare) kojom bi bile propisane takve posljedice u slučaju ako prijava nije podnesena odnosno donesena presuda. 

- Odredbom članka 68. stavak 2. Zakona o državnom odvjetništvu određeno je kako je za kaznena djela za koja se vodi skraćeni postupak državni odvjetnik dužan u roku od šest mjeseci od upisa kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava donijeti odluku o kaznenoj prijavi. Viši državni odvjetnik može na obrazloženi prijedlog državnog odvjetnika rok od šest mjeseci produljiti za još šest mjeseci.

Upravo činjenica da su za državnog odvjetnika  propisani rokovi utječe na vrijeme trajanja postupka u državnom odvjetništvu.

Ako tome dodamo da oštećenici, ali i osumnjičenici uvijek mogu tražiti izvješće o tome je li prijava riješena, nadalje da se na Internet stranici državnog odvjetništva objavljuju podaci o primljenim i riješenim prijavama i drugim predmetima za područja pojedinih državnih odvjetništava, za očekivati je od autora koji prate rad pravosudnih tijela da prije nego što prozovu državno odvjetništvo za dugotrajnost postupka provjere koliko je dugo trajao postupak u državnom odvjetništvu.