Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Kontrastni prikaz Ispiši stranicu Pošalji link
prilagodba izgleda
mogućnosti
RSS

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
Odgovor na objavljenu informaciju

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske uputilo je tjedniku Nacional tekst ispravka objavljene netočne informacije i netočnih zaključaka u tekstu "Kako je državno odvjetništvo u slučaju Agrokor stalo na stranu krupnog kapitala i strvinarskih fondova" popraćen objavom na naslovnici "STISNUTI JELENIĆ Kako je DORH u slučaju Agrokor stao na stranu krupnog kapitala i strvinarskih fondova, na štetu više lokalnih zajednica", a tekst odgovora objavljujemo radi točnog informiranja javnosti. (6. 3. 2019.)

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije poslalo nikakav dopis ili "mišljenje" načelnicima općina i gradonačelnicima gradova u jedinicama lokalne samouprave odnosno općinama i gradovima slijedom čega nije točna informacija koju je citirani novinar na nekoliko mjesta u tekstu naveo kao točnu činjenicu, niti je navedeno provjerio u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske zbog čega takvo krivo informiranje, kao i olako "najvjerojatnije" zaključivanje smatramo neprofesionalnim i namjernim netočnim informiranjem čitatelja i javnosti.  

U odnosu na dokument nazvan "Mišljenje" ukazujemo da je, na upit Ministarstva poljoprivrede, te isto tako Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dalo pravno mišljenje da su svi ugovori o zakupu, dugogodišnjem zakupu, koncesiji i privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske sklopljeni s trgovačkim društvima iz koncerna Agrokor, prešli ex lege na zrcalna društva iz grupacije Agrokor temeljem nagodbe u slučaju Agrokor. Nagodbu je potvrdio Trgovački sud u Zagrebu, kao i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Ona djeluje kako prema strankama nagodbe tako i prema trećima, neovisno što nisu bili stranke nagodbe, sve suglasno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 32/2017). Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u cijelosti ostaje kod navedenog mišljenja.

Navod objavljen u citiranom tekstu da "Glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić tako se najvjerojatnije po političkom nalogu vrha vlasti upeo protiv dobrobiti ponajviše baranjskih općina, ali i drugih jedinica lokalne samouprave diljem Hrvatske" i da je "svoje zamjenike angažirao kako bi snagom i autoritetom institucije nadležne za progon kriminala pritisnuli čelnike općina i gradova i akrobatskim pravnim tumačenjem iskamčili od njih potpise na anekse ugovora o zakupu…" ukazuje da autor objavljenog teksta najvjerojatnije ne poznaje zakonsku definiciju i nadležnost državnog odvjetništva i Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Državno odvjetništvo samostalno je i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava Republike Hrvatske i zakona, i svoje ovlasti obavlja na osnovi Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske, pravne stečevine Europske unije, zakona i drugih izvora prava.

Glavni državni odvjetnik ne djeluje po političkom nalogu ni pojedinaca niti vrha vlasti, ni u ovom ni u drugim predmetima iz nadležnosti državnog odvjetništva. Nadalje, sukladno naprijed navedenoj definiciji državnog odvjetništva, jasno je da državno odvjetništvo uz zadaće na progonu počinitelja kaznenih djela ima i ovlasti i zadaće u zaštiti imovinskih interesa Republike Hrvatske i sve su njegove zadaće jednako na Ustavu i zakonu utemeljene i jednako vrijedne, a zamjenici koje imenuje Državnoodvjetničko vijeće i koji se bave pojedinom vrstom predmeta u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske raspoređeni su bilo u Kazneni bilo u Građansko-upravni odjel i u svojem su radu na predmetima koji su im dodijeljeni, samostalni. Stoga Glavni državni odvjetnik nije "svoje zamjenike angažirao", a posebno ne "kako bi snagom i autoritetom institucije nadležne za progon kriminala" bilo koga "pritisnuli" jer se radi o predmetu iz djelokruga Građansko-upravnog odjela i o pravnom pitanju o kojem je taj Odjel, kao najviše stručno tijelo DORH-a iz te oblasti prava, nakon rasprave na održanoj sjednici, donio pravno shvaćanje koje je uobličeno u mišljenje iz naprijed navedenog novinskog članka. Stoga je netočan i navod da Glavni državni odvjetnik svoje zamjenike usmjerava kako bi trebali ili ne bi trebali postupati, odnosno "iskamčili" nešto.

S obzirom da su potpisanom novinaru, kako to proizlazi iz njegova teksta, bili dostupni i dokument DORH-a i stajalište DORH-a u Hrvatskom saboru, zaključujemo kako najvjerojatnije ne raspolaže potrebnim znanjima da bi shvatio problematiku o kojoj piše pa je postupanje državnog odvjetništva sveo na djelatnost akrobatskog pravnog tumačenja.