Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci je, po primitku kaznene prijave Ministarstva financija, Porezne uprave (Područni ured Rijeka) donijelo rješenje o provođenju istrage protiv državljanina Republike Italije (1977.) i državljanina Republike Slovenije (1975.) te protiv pravne osobe sa sjedištem u Rijeci, zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela utaje poreza ili carine iz odredbe članka 256. stavak 1. i 3. Kaznenog zakona i kaznenog djela povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga iz odredbe članka 248. Kaznenog zakona. (20. 4. 2020.)
Postoji osnovana sumnja da je prvookrivljenik kao odgovorna osoba, a drugookrivljenik kao neformalni suorganizator poslovanja trećeokrivljene pravne osobe, od 23. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. u Rijeci, u nakani da neistinitim prikazivanjem stvarnog poslovanja trgovačkog društva uskrate sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske izbjegnu plaćanje poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak u poslovnim knjigama, neistinito prikazivali stvarno poslovanje.
Prvookrivljenik i drugookrivljenik su tako, osnovano se sumnja, neistinito prikazali pozajmice trgovačkom društvu koje su navodno dali opravdavajući ih ugovorima o kratkoročnim pozajmicama te su temeljem sačinjenih isplatnica fiktivno prikazivali i otkup lomljenog zlata od fizičkih osoba, kao i prodaju tako navodno otkupljenog zlata trgovačkom društvu sa sjedištem u Ljubljani u ukupnoj vrijednosti većoj od 150.000,00 eura. Tvrtka iz Ljubljane je potom, na temelju fiktivno izdanih računa, obavila i stvarni prijenos novčanih sredstava na račun trećeokrivljene pravne osobe, nakon čega je isti iznos isplaćen na račun drugookrivljenika kao povrat fiktivne pozajmice. Tako isplaćeni novčani iznos nisu prijavili, obračunali ni platili porez na drugi dohodak u iznosu većem od 360.000,00 kuna, a za koji su oštetili državni proračun Republike Hrvatske.
Osnovano se sumnja da je prvookrivljenik neistinito knjižio kao manjak zalihu neprodane robe na skladištu u iznosu većem od 180.000,00 kuna premda svjestan da stvarni manjak koji predstavlja imovinu društva koju je izuzeo za osobne potrebe iznosi više od 470.000,00 kuna. Na opisani način prvookrivljenik je, osnovano se sumnja, neplaćanjem poreza na dodanu vrijednost i poreza na dohodak od kapitala oštetio državni proračun Republike Hrvatske za iznos veći od 430.000,00 kuna.