Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je, nakon provedene istrage, podiglo pred Županijskim sudom u Splitu optužnicu protiv hrvatske državljanke (1968.) zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona/11 i produljenog kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 278. stavak 1. i 3. u svezi sa člankom 52. stavak 1. i u svezi s člankom 51. KZ-a. (5. 7. 2018.)
Okrivljenici se stavlja na teret da je od početka 2014. do lipnja 2017. godine na području Županije splitsko-dalmatinske kao vlasnica jedne agencije, zastupajući jednu osiguravajuću kuću temeljem ugovora o obavljanju poslova zastupanja u osiguranju sklopljenih od 2011. do lipnja 2017., postupala suprotno dvjema klauzulama ugovora od 1. svibnja 2011., dvjema klauzulama ugovora od 1. ožujka 2014., klauzuli ugovora od 1. ožujka 2015. i klauzuli ugovora od 1. siječnja 2016. te suprotno odredbama premijskog sustava osiguranja kao sastavnom dijelu tih ugovora.
Okrivljenica je bila dužna pažnjom dobrog gospodarstvenika skrbiti o interesima zastupajućeg društva i, u obavljanju obveza iz sklopljenih ugovora, postupati sukladno ovlaštenjima dobivenim od osiguravajuće kuće, no ona je, tereti ju se, protivno tome, u nakani da se na štetu osiguravajuće kuće okoristi ne pripadajućom provizijom koja joj u okviru zakonitog i savjesnog poslovanja ne bi pripala i ujedno neosnovanim snižavanjem cijene propisane premije osiguranja pričini štetu osiguravajućoj kući, kao zastupnik ugovaratelja te kuće; kako bi za sebe naplatila što veći iznos provizije; prilikom zaključenja polica osiguranja od automobilske odgovornosti osiguranicima bez osnove odobravala i obračunavala popust na premije osiguranja od 15 do 20 posto od one propisane premijskim sustavom.
Tereti ju se da je sa 119 osoba zaključila police osiguranja od automobilske odgovornosti navodeći neistinito u policama da im na osnovi priznatog statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida određene skupine odnosno zbog invaliditeta pripadaju popusti od 15 ili 20 posto s kojih im je svjesno neosnovano manje obračunala i naplatila premije osiguranja u ukupnom iznosu od 47.816,59 kuna, te ujedno s osnove tako zaključenih polica osiguranja naplatila proviziju u iznosu od 23.927,47 kuna. Postupajući na opisani način, okrivljenica je osiguravajućoj kući pričinila štetu u iznosu od 71.744,06 kuna, od kojeg si je pribavila korist od 23.927,47 kuna. Tereti ju se da je potom, kako bi osiguravajućoj kući opravdala odobrene popuste i prikazala ih osnovanim, sastavila 71 neistinitu potvrdu ureda državne uprave u toj županiji (Odjel za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata), 15 dopisa nadležnog ministarstva u kojima je neistinito naznačeno da su osiguranici osobe s priznatim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, te 33 rješenja nadležnog zavoda za mirovinsko osiguranje (Područna služba u Splitu) u kojima je neistinito naznačeno da su osiguranici osobe s određenim postotkom invalidnosti, tjelesnog oštećenja ili gubitka vida, a koje je zatim prilagala uz police osiguranja i dostavljala osiguravajućoj kući.