Županijsko državno odvjetništvo u Splitu je, nakon provedene istrage, podiglo optužnicu protiv državljanina Republike Srbije (1952.) i državljanina Republike Hrvatske i Republike Crne Gore (1963.) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz članka 120. stavak 1. Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske. (14. 9. 2017.)
Okrivljenicima se stavlja na teret da su od 16. rujna 1991. do 23. rujna 1991. na području Županije šibensko–kninske tijekom oružanog sukoba između Oružanih snaga Republike Hrvatske i tzv. JNA i naoružanih agresorskih srpskih paravojnih postrojbi protuustavne tvorevine tzv. SAO Krajina, tijekom združenog napada tih postrojbi na grad Šibenik tenkovskim, oklopnim i topovskim jedinicama u sastavu 9. kninskog korpusa i zrakoplovstva JNA, prvookrivljenik kao zapovjednik 20. Graničnog mornaričkog diviziona u sastavu 8. Vojnopomorskog sektora tzv. JNA postupio protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata od 12. kolovoza 1949. i Dopunskog protokola uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba (Protokol II).
Prvookrivljenika se tereti da je zapovjedio drugookrivljeniku da, kao zapovjednik patrolnog broda napadne grad Šibenik bez izbora ciljeva, paljbom iz svog raspoloživog oružja po civilnim objektima i civilima, s ciljem njihova zastrašivanja i uništenja njihove imovine i zauzimanja grada, nakon čega su s broda otvorili topničku vatru te iz topova (tipa Bofors, cal. 40 mm) i teških strojnica (cal. 20 mm) pucali na civilne objekte. Uslijed ove paljbe došlo je do ugrožavanja života građana i do velikih materijalnih oštećenja stambenih i gospodarskih objekata te objekata sa statusom spomenika kulture.
U optužnici je predloženo da se protiv drugookrivljenika produlji istražni zatvor temeljem odredbe članka 123. stavak 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku, s obzirom da postoji opravdana bojazan da će boravkom na slobodi pobjeći i na taj način onemogućiti nesmetano vođenje ovog kaznenog postupka.
U odnosu na prvookrivljenika, u optužnici je predloženo suđenje u odsutnosti temeljem odredbe članka 402. stavak 3. Zakona o kaznenom postupku s obzirom da postoje razlozi da se okrivljeniku sudi u odsutnosti.