Općinsko državno odvjetništvo u Splitu donijelo je rješenje o provođenju istrage protiv dvojice hrvatskih državljana (1966. i 1964.) zbog počinjenja kaznenog djela prijevare iz članka 236. stavak 2. u svezi stavka 1. Kaznenog zakona/11 i kaznenog djela krivotvorenja isprave iz članka 278. stavak 3. u svezi stavka 1. KZ-a/11. (31. 5. 2017.)
Postoji osnovana sumnja da je prvookrivljenik u više navrata od 29. prosinca 2005. do 27. studenog 2008. na području Županije splitsko-dalmatinske; u nakani da se neosnovano znatno materijalno okoristi; prethodno u postupku pred vojnom poštom, a radi pribavljanja potvrde o okolnostima stradavanja u Domovinskom ratu za vrijeme pripadnosti Hrvatskoj vojsci, dostavio prijepis nalaza iz protokola Hitnog kirurškog prijema od 18. svibnja 2006. U tom je nalazu neistinito navedeno da je prvookrivljenik evidentiran u knjizi protokola Hitnog kirurškog prijema zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći 3. studenog 1993., svjestan da te prigode nije zadobio nikakve ozljede, niti mu je pružena bilo kakva medicinska pomoć.
Osnovano se sumnja da je potom, u postupku priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, nadležnom uredu državne uprave podnosio zahtjeve za priznavanje takvog statusa, uz koje je pored spomenute potvrde, prilagao i nevjerodostojnu medicinsku dokumentaciju, a sve te isprave mu je, na njegovo traženje, sastavio drugookrivljenik lažno prikazujući da su nastale tijekom liječenja u zdravstvenim ustanovama koje se navode na toj dokumentaciji, svjestan da to nije istina.
Nadležno liječničko povjerenstvo je, ne sumnjajući u vjerodostojnost priložene dokumentacije, utvrdilo kako kod prvookrivljenika postoji oštećenje organizma temeljem čega je nadležni ured državne uprave nakon prethodna dva puta donio konačnu odluku kojom mu je priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata VIII skupine sa četrdeset posto oštećenja organizma i pravom na odgovarajuću osobnu invalidninu.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (područna služba) mu je, temeljem iste nevjerodostojne dokumentacije, priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad uzrokovane šezdeset postotnom ozljedom i bolešću zadobivenoj u obrani suvereniteta Republike Hrvatske čime mu je od 1. siječnja 2006. do 31. ožujka 2016. s osnova osobne invalidnine neosnovano isplaćen iznos od ukupno 26.506,17 kuna, te je zbog te invalidnosti oslobođen poreza u iznosu od 4.618,15 kuna, kao i od 1. prosinca 2007. do 31. ožujka 2016. s osnova bolesti i ozljeda zadobivenih u obrani suvereniteta Republike Hrvatske invalidska mirovina u iznosu od 80.938,87 kuna. Na opisani način, okrivljenik si je, na štetu državnog proračuna, pribavio nepripadajuću materijalnu korist u ukupnom iznosu od 110.063,19 kuna.
Postoji osnovana sumnja da je drugookrivljenik u više navrata od 22. svibnja 2006. do 27. studenog 2008. na području Županije splitsko-dalmatinske na zahtjev prvookrivljenika; u nakani da mu omogući pribavljanje znatne neosnovane imovinske koristi; putem prijenosnog računala sastavio veći dio nevjerodostojne medicinske dokumentacije u kojoj je neistinito naznačio da se prvookrivljenik liječio u kliničkom bolničkom centru i drugim zdravstvenim ustanovama, a nalaze je osobno ovjerio oponašajući potpis zaposlenika tih ustanova, otisnuvši na njih krivotvorene pečate te ih je predao prvookrivljeniku. Osnovano se sumnja da je znao da će prvookrivljenik takvu dokumentaciju priložiti u postupcima za stjecaj potvrde o okolnostima stradavanja u Domovinskom ratu za vrijeme pripadnosti Hrvatskoj vojsci i u postupku priznavanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata te priznanja prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, koja mu inače ne bi pripadala.