Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv hrvatske državljanke (1966.) zbog počinjenja kaznenog djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. Kaznenog zakona u svezi čl. 52. KZ-a, hrvatske državljanke (1973.) zbog počinjenja kaznenog djela pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi čl. 38. i čl. 52. KZ-a i devetero hrvatskih državljana (1975., 1990., 1990., 1986., 1980., 1991., 1953., 1952. i 1988.) zbog počinjenja kaznenog djela pomaganja u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 2. u svezi čl. 38. KZ-a. (27. 12. 2016.)
Prvookrivljenicu se tereti da je kao starija obiteljska bankarica u poslovnici jedne banke; nakon što je prethodno s drugookrivljenicom dogovorila zajedničko postupanje u cilju da za sebe i druge pribave nepripadnu dobit; od 2. travnja 2012. do 29. siječnja 2013. počinile navedeno kazneno djelo budući da joj je poslodavac u obavljanju poslova tog radnog mjesta povjerio samostalno ugovaranje kredita do 150.000,00 kuna. Slijedom dogovora, drugookrivljenica je u jednom zagrebačkom uredu nudila uslugu ishođenja financijskih usluga banaka građanima koji, s obzirom na svoja stvarna primanja sukladno propisanim procedurama poslovnih banaka, nisu u mogućnosti realizirati kredit, na način da će im osigurati nevjerodostojne obračunske liste i potvrde raznih poslodavaca kao pretpostavke odobravanja kredita do 150.000,00 kuna, a koje će potom odobravati prvookrivljenica.
Preostali okrivljenici (od trećeg do jedanaestog) su kao tražitelji kredita; postupajući u nakani stjecanja nepripadne imovinske koristi za sebe i druge, a znajući da ne ispunjavaju uvjete za odobravanje kredita i da ga neće biti u mogućnosti vratiti; po uputi drugookrivljenice, u cilju neistinitog prikazivanja kreditne sposobnosti, predali prvookrivljenici zahtjeve za gotovinski nenamjenski kredit i priložili nevjerodostojnu dokumentaciju koju je sukladno zajedničkom planu pribavila drugookrivljenica na točno neutvrđen način. Potom je prvookrivljenica, znajući da su podaci tražitelja kredita o navedenim poslodavcima i visini primanja netočni te, iako je prije plasiranja kreditnih sredstava bila u obvezi utvrditi sposobnost tražitelja kredita i provjeriti istinitost podataka o poslodavcu i visini primanja klijenta, koristila položaj zaposlenice banke koja samostalno ugovara i isplaćuje kredite u skladu sa svojim kreditnim ovlaštenjima, pa je u obrasce za komunikaciju s poslodavcem neistinito naznačila da je obavila provjeru podataka u odnosu na poslodavca i visinu primanja. Prvookrivljenica bi zatim pripremila ugovore o kreditu i potpisala ih, a potom ih radi isplate kredita predavala na supotpis drugom djelatniku banke koji ih je supotpisao, ne znajući za prethodno opisane nezakonite radnje prvookrivljenice.
Prvookrivljenica je na opisani način, na štetu banke, odobrila isplate po jedanaest gotovinskih nenamjenskih kredita u ukupnom iznosu od 1.375.750,00 kuna po čijim isplatama bi tražiteljima kredita isplaćivala određeni dio od ukupnog iznosa kredita, dok bi preostali dio novčanih sredstava zadržavala za sebe i drugookrivljenicu.
Drugookrivljenicu se tereti da je u istom razdoblju neistinito predočavala određenim osobama da će im ishoditi kredit pa su oni u uvjerenju da će kredit biti odobren i novac s osnove kredita biti isplaćen, potpisali potrebnu dokumentaciju koju je prvookrivljenica pripremila po dogovoru, a drugookrivljenica je pribavljala neistinitu dokumentaciju o poslodavcu i visini primanja tih osoba. Prvookrivljenica nije novac s osnove kredita jedne osobe u iznosu od 129.081,72 kune predala toj osobi već je njemu i njegovoj sestri neistinito predočila da će im biti kasnije isplaćen, opravdavajući navedeno iznosom odobrenog kredita, pa je iznos od 112.500,00 kuna, koji je isplaćen nakon što je od odobrenih kreditnih sredstava ustegnuta naknada za obradu kreditnog zahtjeva i iznos stambene štednje kao osiguranja kredita, nepripadno zadržala u zajedničku korist sebe i drugookrivljenice. Navedeni iznos je njihova nepripadna korist na štetu te banke.
Nadalje, nakon što je odobren kredit jednoj građanki (u iznosu od 148.578,05 kuna) obje okrivljenice su od nje zatražile da potpiše potvrdu o obavljenoj transakciji na naznačeni iznos, što je ona i učinila, te su obje okrivljenice iznos od 133.500,00 kuna, koji je isplaćen nakon što je od odobrenih kreditnih sredstava ustegnuta naknada za obradu kreditnog zahtjeva i iznos stambene štednje kao osiguranja kredita, zadržale u zajedničku nepripadnu korist na štetu banke.
Na opisane načine je jedanaestero okrivljenika za sebe i druge stekli nepripadnu imovinsku korist: prvookrivljenica ukupno 443.599,99 kuna, drugookrivljenica ukupno 486.099,99 kuna, trećeokrivljenik 55.000,00 kuna, četvrtookrivljenica 39.950,00 kuna, petookrivljenik 26.500,00 kuna, šestookrivljenica 75.000,00kuna, sedmookrivljenik 44.166,66 kuna, osmookrivljenik 35.933,33 kuna, devetookrivljenik 45.000,00 kuna, desetookrivljenik 45.000,00 kuna i jedanaestookrivljenica 79.500,00kuna, odnosno banka je oštećena za iznos od 1.375.750,00 kuna.
U optužnici je predloženo da se protiv sedmookrivljenika odredi istražni zatvor zbog opasnosti od bijega kao i da mu se sudi u odsutnosti, dok je također predloženo da sud dosudi imovinskopravni zahtjev postavljen od navedene banke, odnosno podredno je, u odnosu na sve okrivljenike, predloženo oduzimanje imovinske koristi.