Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je 29. ožujka 2018. donijelo rješenje o provođenju i proširenju istrage protiv sedmorice hrvatskih državljana (1973., 1951., 1984., 1973., 1970., 1958. i 1976.) zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. Kaznenog zakona/11; kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. i 2. KZ-a/11 i kazneno djelo poticanja na zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. u vezi čl. 37. KZ-a, te protiv jednog trgovačkog društva sa sjedištem u Zagrebu zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. st. 1. i 2. KZ-a u vezi čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela i kazneno djelo krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279. st. 1. i 2. KZ-a/11 u vezi čl. 3. st. 1. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela. (6. 4. 2018.)
Postoji osnovana sumnja da su sva sedmorica okrivljenika odnosno prvookrivljenik (1973.), trećeokrivljenik (1951.), četvrtookrivljenik (1984.), sedmookrivljenik (1973.), osmookrivljenik (1970.), devetookrivljenik (1958.) i desetookrivljenik (1976.), u razdoblju od 9. lipnja 2015. do 7. ožujka 2017. počinili gore navedena kaznena djela.
Osnovano se sumnja da su prvookrivljenik (predsjednik uprave petookrivljenog društva kao upravitelja jednog otvorenog alternativnog investicijskog fonda rizičnog kapitala s privatnom ponudom) i sedmookrivljenik (član uprave navedenog društva zadužen za jedan projekt ulaganja); zajednički i dogovorno; u gospodarskom poslovanju povrijedili dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i na taj način pribavili drugome protupravnu imovinsku korist te time onima, o čijim su imovinskim interesima dužni brinuti, prouzročili štetu, pri čemu je pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta.
Oni su, osnovano se sumnja, po ishođenju suglasnosti povjereničkog odbora fonda na konačnu odluku o ulaganju u društvo; a radi daljnjeg neposrednog ulaganja u jedan turistički projekt; 5. lipnja 2015. primili uplatu ulagatelja (iznos od 43.481.552,42 kuna) i 6. lipnja 2015. uplate ulagatelja (mirovinski fondovi u iznosima od 1.672.367,40 kuna, od 1.672.367,40 kuna i od 1.672.367,40 kuna), protivno zakonskim odredbama, odredbama pravila i odluci uprave petookrivljenog društva o ulaganju na koju je povjerenički odbor prvog fonda dao suglasnost, 9. lipnja 2015., u ime petookrivljenog društva i za račun prvog fonda, s ovlaštenim osobama dvaju društava kao equity partnerima, dogovorili uvjete zaključenja ugovora o ulaganju u četvrto društvo, kojeg je potom istoga dana ispred petookrivljenog društva potpisao prvookrivljenik kojim su utvrdili da je isključiva svrha četvrtog društva stjecanje i poslovni razvoj društva (hotel, turistički projekt) te se sporazumjeli da će svi partneri uplatiti dio za udio u suvlasništvu tog društva.
Prvookrivljenik i sedmookrivljenik su potom istoga dana na žiro račun četvrtog društva u svrhu dokapitalizacije uplatili novac fonda (iznos od 30.000.000,00 kuna), a tog su dana svoje sudjelujuće iznose za povećanje temeljnog kapitala uplatili i partneri fonda (dva društva) te je četvrto društvo dokapitalizirano s iznosom od 59.980.000,00 kuna, a kad je jedna banka uplatila na račun fonda svoj ulagački udjel (iznos od 50.171.022,02 kuna), u ostale su rezerve četvrtog društva uplatili novac fonda (iznos od 68.333.333,33 kuna) znajući da će taj novac, uz onaj prethodno uplaćen za povećanje temeljnog kapitala, biti korišten za kupnju dionica hotela, do čega je i došlo 10. lipnja 2015., kad je četvrto društvo za iznos od 118.000.000,00 kuna kupilo 92,94 posto navedenih dionica. Time su dva društva, protivno konačnoj odluci o ulaganju u hotele, dogovorene udjele u četvrtom društvu od po 25 posto stekla i prije uplate cjelokupnog sudjelujućeg iznosa u projektu od 50.000.000,00 kuna. Osnovano se sumnja i da su kao odgovorne osobe u poslovnu ispravu unijeli neistinite podatke i nisu unijeli važan podatak te takvu neistinitu poslovnu ispravu uporabili u poslovanju kao da je istinita.
Postoji osnovana sumnja da su osmookrivljenik, devetookrivljenik i desetookrivljenik (sva trojica direktori četvrtog društva, a posljednji i direktor direkcije petookrivljenog društva) u gospodarskom poslovanju povrijedili dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na pravnom poslu i na taj način pribavili drugome protupravnu imovinsku korist te time onima, o čijim su imovinskim interesima dužni brinuti, prouzročili štetu, pri čemu je pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta. Ujedno, postoji osnovana sumnja da su trećeokrivljenik i četvrtookrivljenik s namjerom potaknuli druge da u gospodarskom poslovanju povrijede dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i pravnom poslu i na taj način pribave drugome protupravnu imovinsku korist pri čemu je pribavljena znatna imovinska korist i prouzročena znatna šteta.
Osnovano se sumnja da su trojica direktora četvrtog društva novac u iznosu od 10.313.333,33 kuna (preostao od do tada uloženog novca partnera nakon kupnje dionica) kao i novac u iznosu od 1.666.666,67 kuna (naknadno uplaćeni novac prvog društva kao ulagatelja u fond), bez znanja ostalih ulagatelja, od 12. lipnja 2015. do 7. srpnja 2016. na revolving osnovi pozajmljivali društvu koje je u suvlasništvu drugog društva čime je novac fonda korišten protivno zakonu i pravilima te ugovorima. Navedenu pozajmicu nisu prikazali u poslovnoj dokumentaciji. Potom su, zajednički i dogovorno, a protivno ugovoru o ulaganju u četvrto društvo, uz odobrenje prvookrivljenika i sedmookrivljenika; iako svi svjesni financijskih poteškoća drugog društva; a time i mogućnosti nastupa štete za ulagatelje u korist tog društva; na traženje trećeokrivljenog predsjednika uprave drugog društva i četvrtookrivljenog savjetnika tog predsjednika uprave, novac koji su u rezerve četvrtog društva uplatili partneri na projektu, umjesto ulaganja u hotele, na temelju dva ugovora o zajmu pozajmili drugom društvu. Drugo društvo je od 16. prosinca 2016. do 7. ožujka 2017. na račun četvrtog društva vratilo pozajmice u iznosu od 42.900.000,00 kuna, dok je preostalo njegovo dugovanje u iznosu od 52.110.000,00 kuna, čime je tom društvu pribavljena protupravna imovinska korist u navedenom iznosu, a za ulagatelje u prvi fond (čiji novac nije uložen sukladno Zakonu, Pravilima Fonda, Konačnoj odluci o ulaganju i Ugovoru o ulaganju) nastupila šteta. Navedene pozajmice nisu prikazali u poslovnoj dokumentaciji.
Postoji osnovana sumnja da je petookrivljeno trgovačko društvo kaznenim djelom koje su počinili prvookrivljenik i sedmookrivljenik kao odgovorne osobe, povrijedilo dužnost zaštite imovinskih interesa ulagatelja o kojima je dužno brinuti, uslijed čega je drugom društvu na štetu ulagatelja, pribavljena protupravna imovinska korist u iznosu od 52.110.000,00 kuna, te povrijedilo dužnost da u poslovnoj dokumentaciji navede stvarne iznose uplata u korist projekta od strane equity partnera fonda, kao i povrijedilo dužnost da u poslovnoj dokumentaciji prikaže pozajmice, a potom je takvo izvješće dostavilo ulagateljima čime je povrijeđeno pravilo prema kojemu je u upravljanju fondom dužno postupati po načelu transparentnosti poslovanja.