Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv državljanina Republike Hrvatske i Republike Njemačke (1952.) zbog počinjenja dva kaznena djela zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavak 2. u svezi s člankom 87. stavak 29. Kaznenog zakona u svezi s člankom 3. stavak 1. točke 3. i 9. Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenog djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. (11. 9. 2017.)
Okrivljenika se tereti da je; nakon što je tijekom procesa pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća 10. srpnja 1992. stekao udjele u vlasništvu jednog trgovačkog društva sa sjedištem u Zagrebu, te kao vršitelj dužnosti direktora tog trgovačkog društva; 19. prosinca 1995. zaključio s jednom inozemnom bankom ugovor o kreditnom poslovanju s inozemstvom na iznos od 4.849.700 DEM (namijenjen isključivo u svrhu investicija u to trgovačko društvo) te potom, u nakani da se okoristi, 14. siječnja 1997. u Zagrebu, kao fizička osoba, sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnina sa prodavateljima za kupnju jedne nekretnine u Jurjevskoj ulici u Zagrebu u kojem se, kao kupac u pola dijela te nekretnine, obvezao zajedno s drugim kupcem, isplatiti kupoprodajnu cijenu u iznosu od 3.600.000,00 DEM. Okrivljenika se tereti da je potom, u svojstvu vršitelja dužnosti direktora tog trgovačkog društva, umjesto da novčana sredstva dobivena navedenim kreditom ulaže u investicije i obrtna sredstva za poslovanje trgovačkog društva, navedenim novčanim sredstvima trgovačkog društva platio svoj udio za kupnju navedene nekretnine. Tereti ga se da je u tu svrhu, a kako bi prikrio stvarni tijek novca, u svojstvu direktora drugog trgovačkog društva iz Zagreba, zaključio ugovor o zajmu, datiran sa 14. siječnja 1997. i 20. svibnja 1997., u ime prvog trgovačkog društva kao zajmodavatelja i u ime drugog trgovačkog društva, kao i u svoje osobno ime, kao zajmoprimatelja na novčani iznos od 2.025.200,00 DEM. Potom je 22. svibnja 1997., u istim svojstvima, u ime prvog i drugog trgovačkog društva zaključio i ugovor o ustupanju potraživanja sa trećim trgovačkim društvom iz Zadra kao dužnikom. Tim ugovorom je prvo trgovačko društvo iz Zagreba uputilo dužnika da, umjesto tom trgovačkom društvu, dug od 7.082.495,21 kuna plati drugom trgovačkom društvu iz Zagreba, iako stvarnih dužničko-vjerovničkih odnosa, koji bi bili temelj takvog ustupa potraživanja, između prvog i drugog trgovačkog društva iz Zagreba nije bilo. Zatim je drugo trgovačko društvo, prema njegovom nalogu, od navedenih sredstava, 23. svibnja 1997. uplatilo iznos od ukupno 7.080.000,00 kuna na štedne knjižice prodavateljica nekretnine u Jurjevskoj ulici u Zagrebu.
Okrivljenika se tereti da je na opisani način oštetio prvo trgovačko društvo iz Zagreba, kao i gospodarske potencijale Republike Hrvatske te osobno stekao materijalnu dobit u iznosu od 7.080.000,00 kuna.
Optužnicom mu se stavlja na teret da je, u istom svojstvu, nakon što je realiziran prethodno opisani kredit, te je inozemna banka 17. siječnja 1996. isplatila na račun prvog trgovačkog društva iz Zagreba iznos od 4.849.700 DEM (isključivo namijenjen za investicije u to trgovačko društvo) 2. veljače 1996. u Zagrebu; s ciljem izvlačenja dijela dodijeljenih kreditnih sredstava iz Republike Hrvatske i pribavljanja nepripadne imovinske koristi za jednu tvrtku sa sjedištem na otocima Wallis i Futuna; znajući da ta tvrtka nije ni u kakvom poslovnom odnosu s tim trgovačkim društvom iz Zagreba, dao nalog za izvršenje doznake u inozemstvo putem jedne banke u korist navedene tvrtke na iznos od 988.700,00 DEM, koja je i provedene 6. veljače 1996. Okrivljenik je na opisani način oštetio trgovačko društvo iz Zagreba kao i gospodarske potencijale Republike Hrvatske pribavivši inozemnom trgovačkom društvu korist u iznosu od 3.648.303,00 kuna.
Okrivljenika se tereti da je oba kaznena djela počinio iskoristivši okolnosti ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države kao i okolnost da je u to vrijeme u Republici Hrvatskoj još trajalo razdoblje Domovinskog rata i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, a uslijed tog stanja su gospodarski subjekti u Republici Hrvatskoj poslovali u otežanim uvjetima te se otežano nadzirala zakonitost raspolaganja imovinom gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj.