Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu je podiglo pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu optužnicu protiv hrvatskih državljana (1958. i 1980.), državljanina Republike Srbije (1948.) i državljanina SAD-a i Republike Srbije (1934.) zbog počinjenja kaznenog djela protiv imovine prijevarom iz čl. 224. st. 1. i 4. u svezi čl. 61. KZ-a i kaznenog djela protiv imovine prijevarom iz čl. 224. st. 1. i 4. u svezi čl. 38. i 61. KZ-a. (26. 1. 2012.)
Okrivljenike se tereti da su od 22. rujna do 26. listopada 2011., u Zagrebu, postupali zajedno i u nakani stjecanja znatne nepripadne materijalne dobiti.
Prvookrviljenica je kao punomoćnica za zastupanje tvrtke sa sjedištem u Londonu (trećeokrivljeni joj je kao direktor dao punomoć) ostvarivala kontakte s većim brojem osoba nudeći im mogućnost realizacije kredita za koju će prilikom sklapanja ugovora biti u obvezi podmiriti troškove javnobilježničke ovjere, neistinito im predočavajući kako će potom krediti biti realizirani putem te tvrtke i stranog investitora odnosno trećeokrivljenika. Oboje su pritom bili svjesni da ugovorene novčane iznose po svakom sklopljenom ugovoru sa zajmoprimcima neće isplatiti budući da ta tvrtka nije registrirana na području Republike Hrvatske niti ima odobrenje za obavljanje djelatnosti niti nema realne mogućnosti isplatiti ugovorene iznose, dok druga tvrtka koja je u ugovorima o kreditu u 39 slučajeva naznačena kao zajmodavac ne postoji niti je ikada postojala.
Oštećenici bi u sve to povjerovali te bi po pristanku na obvezu kreditnog odnosa i predaje potrebne dokumentacije potpisivali ugovore o kreditu na dva jezika i to prema bianco obrazcu ugovora koji je dostavio trećeokrivljeni. Kako bi ostalim okrivljenicima omogućio počinjenje kaznenog djela drugookrivljenik je, po uputama prvookrivljenice, ugovore sa svim potrebnim podacima ispisivao na papir pomoću računala i pisača.
Prvookrivljenica ih je potpisivala u ime zajmodavca i stavljala štambilj tvrtke iz Londona, a trećeokrivljenik je angažirao četvrtookrivljenika koji je tako sklopljene ugovore solemnizirao iako su bili svjesni da on nije registriran kao javni bilježnik u Republici Hrvatskoj, nakon čega bi on oštećenicima ispostavljao račune za trošak solemnizacije, nepripadno se, svo četvero okrviljenika, okoristivši za oko 366.000,00 kuna.
U optužnici je predloženo da se protiv prvookrivljenice i drugookrivljenika produlji istražni zatvor do okončanja kaznenog postupka temeljem čl. 123. st. 1. t. 3. ZKP-a, a protiv trećeokrivljenika temeljem čl. 123. st. 1. t. 1. ZKP-a. U odnosu na četvrtookrivljenika je zatraženo produljenje mjere opreza iz čl. 98. st. 2. t. 3. i 7. ZKP-a.