Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Kontrastni prikaz Ispiši stranicu Pošalji link
prilagodba izgleda
mogućnosti
RSS

Rezultati tagiranih članaka:

Kaznena prijava i anonimna kaznena prijava

 
 
više

Je li državno odvjetništvo dužno primiti kaznenu prijavu na zapisnik?

 
 
Državno odvjetništvo dužno je od građana primati na zapisnik prijavu i drugu izjavu radi poduzimanja radnji za koje je ovlašteno. Ako osoba koja prima izjavu ocijeni da ona nije utemeljena, poučit će o tome stranku koja daje izjavu. Ako i nakon ove pouke stranka traži da se izjava primi, ona će je uzeti na zapisnik, a dana pouka stranci se bilježi u spisu. više

Da li državno odvjetništvo otkriva kaznena djela?

 
 
U pravilu ne. Državno odvjetništvo je tijelo kaznenog progona. Temeljno pravo i glavna dužnost državnog odvjetnika jest progon počinitelja kaznenih djela. Izuzetno državni odvjetnik radi na otkrivanju kaznenih djela ako mu se neposredno obrate građani ili pravne osobe i o tome mu daju podatke.
Zakon o kaznenom postupku u članku 177. Zakona o kaznenom postupku određuje da je policija dužna, ako postoje osnove sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti poduzeti potrebne mjere da se pronađe počinitelj ili počinitelji kaznenog djela, da se ne sakriju ili ne pobjegnu. Policija je dužna otkriti i osigurati tragove kaznenog djela i predmete koji mogu poslužiti pri utvrđivanju činjenica, kao i prikupiti sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspješno vođenje kaznenog postupka. Policija na temelju prikupljenih obavijesti sastavlja kaznenu prijavu koju dostavlja nadležnom državnom odvjetniku. više

Da li državni odvjetnik mora primiti kaznenu prijavu da bi pokrenuo kazneni postupak?

 
 
U skladu s odredbama Zakon o državnom odvjetništvu i Zakonom o kaznenom postupku državni odvjetnik je dužan postupati i kada je do njega samo dopro glas da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti. Dakle, državni odvjetnik ne mora čekati formalni primitak kaznene prijave od oštećenika, policije ili drugog državnog tijela on će postupati kada je saznao da postoje osnovi sumnje da je kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti  počinjeno. To je poznato pravilo u radu državnih odvjetnika. više

Da li je državni odvjetnik dužan riješiti kaznenu prijavu?

 
 
Državni odvjetnik je dužan  postupati po kaznenoj prijavi, ali i po bilo kojem podnesku na osnovu kojeg postoje osnovi sumnje da je počinjeno kazneno djelo. U svakom slučaju kada je poznata fizička ili pravna osoba podnijela kaznenu prijavu državni odvjetnik mora riješiti tu prijavu. Ako je počinitelj nepoznat on će zatražiti od policije da otkrije počinitelja. Kad je počinitelj poznat državni odvjetnik, će odmah ili nakon provedenih izvida riješiti kaznenu prijavu bilo na način da će pokrenuti kazneni postupak ili je odbaciti. Ukoliko je odbacio kaznenu prijavu o tome će obavijestiti oštećenika, koji može preuzeti kazneni progon, odnosno u zakonu određenim slučajevima obavijestiti će podnositelja prijave. Ako je kaznena prijava odbačena oštećenik ima pravo sam poduzeti kazneni progon. više

Kada državni odvjetnik podnosi sudu  istražni zahtjev ili optužni akt?

 
 
Državni odvjetnik  će pokrenuti kazneni postupak protiv određene osobe da je počinila kazneno djelo za koje se progoni  po službenoj dužnosti kada iz kaznene prijave i svih njezinih priloga ili primljene obavijesti proizlazi osnovana sumnja da je upravo ta osoba počinila kazneno djelo, u protivnom će kaznenu prijavu odbaciti.
Ako je državni odvjetnik sam bez daje primio kaznenu prijavu provodio izvide ili ako je samo dobio obavijest o mogućem počinjenju kaznenog djela u tom slučaju nije dužan donositi rješenje o odbačaju već može predmet zatvoriti time da se u spisu mora nalaziti pisano obrazloženje zbog čega nalazi da nema osnova za pokretanje kaznenog postupka. više

Kada podnijeti kaznenu prijavu?

 
 
U slučaju ako smo oštećeni kaznenim djelom, odnosno ako imamo korisna saznanja o kaznenom djelu i počinitelju. Ako nismo sigurni radi li se o kaznenom djelu ili građanskopravnom odnosu, možemo se u policiji ili u državnom odvjetništvu o tome raspitati te ukoliko su naše sumnje da je počinjeno kazneno djelo osnovane, utoliko je državni odvjetnik, odnosno policijski službenik dužan uzeti prijavu na zapisnik. U slučaju da državni odvjetnik ili policijski službenik ocijeni kako se ne radi o kaznenom djelu na to je dužan podnositelja upozoriti. više

Kada smo oslobođeni dužnosti podnošenja prijave?

 
 
Prijavu nije dužna podnositi osoba koja je s počiniteljem u braku ili živi u izvanbračnoj zajednici s osobom koja je počinila nepri­javljeno kazneno djelo ili je toj osobi rođak po krvi u ravnoj lozi, brat ili sestra, posvojitelj ili posvojenik, odvjetnik, branitelj, javni bilježnik, doktor medicine, doktor stomatologije, pri­malja ili drugi zdravstveni djelatnik, psiholog, djelatnik skrbništva, vjerski ispovjednik ili druge osobe u obavljanju svoga zvanja. više

Jesam li dužan podnijeti kaznenu prijavu?

 
 

Podnošenje kaznene prijave za teška kaznena djela za koja smo saznali na određeni je način građanska dužnost jer time doprinosimo pravnoj sigurnosti.

Međutim, ako se radi o teškom kaznenom djelu za koje je propisan dugotrajni zatvor, u članku 300. Kaznenog zakona određuje se kako je neprijavljivanje također kazneno djelo. Odgovornost službenih i odgovornih osoba je puno šira. Službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost, a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga, čini kazneno djelo iz članka 300. stavak 2. Kaznenog zakona.

više

Kome se podnosi kaznena prijava?

 
 
Kaznena prijava se podnosi nadležnom državnom odvjetniku ili policijskom službeniku na području na kojem je kazneno djelo počinjeno. Ako građanin iz opravdanih razloga ne može doći, uvijek može podnijeti pisanu kaznenu prijavu, a u slučaju bolesti ili drugih opravdanih okolnosti njegovu prijavu može primiti na zapisnik i nenadležni državni odvjetnik. više